22. 10. Međunarodni dan pažnje posvećene mucanju i govornim manama

Dvadeset  drugi oktobar  1998. godine proglašen  je Međunarodnim danom pažnje posvećene mucanju i govornim manama. Mucanje je poremećaj govora u kojem je govor prekinut čestim ponavljanjem ili produžaivanjem govornih zvukova, slogova ili reči, ili osoba ne može početi govoriti reč. Prekid u govoru može pratiti učestalo treptanje očiju, drhtanje usana  ili drugi neobični oblici ponašanja koje osoba koja muca radi dok pokušava govoriti.     Mucanje  često prate ubrzan puls, crvenilo, znojenje, širenje zenica, povećana napetost mišića usana, jezika ili lica. Mucanje se pogoršava kod govora ispred više ljudi.

  • Osobe koje mucaju mogu imati emocionalne probleme kao što je strah od upoznavanja nepoznatih ljudi ili od razgovora  telefonom. Ovi problemi obično nastaju zbog mucanja, a ne uzrokuju mucanje.

Okolina smatra mucanje nenormalnim oblikom ponašanja, a neke osobe iz okoline sklone su ruganju. Ruganje dovodi do negativne slike o samom sebi kod osobe koja muca. Osoba koja muca oseća strah jer misli da neće uspeti. Zbog strahova osoba pokušava izbegava  situacije koje ih uzrokuju. Često  oseća stid  posle govora. Javlja se i  potisnuta ljutnja na sagovornika koji pokazuje nestrpljenje i nerazumijevanje. Neugodni su i sagovornici koji imaju preterano zaštitnički stav u razgovoru – pomažu u izgovoru, dovršavaju rečenice i sl.

  • Mucanje se može javiti u svim životnim dobama, ali se najčešće javlja između druge i pete godine.  Češće kod dečaka nego kod devojčica, učestalije je  kod levorukih osoba.

Preporučuje se savetovanje  sa  logopedom ako se pojavljuje reči,  ponavljanje pojedinih glasova ili slogova (mmmmmammmmma, mamamama), ako se pojedini glasovi jako produžuju (maaaaaaama).

Preporuke za roditelje

Gledajte dete u oči dok govori, pokažite interes za sadržaj, a ne za način govora. Slušajte dok dete govori,  pričekajte da izgovori riječ do kraja. Ne dopunjavajte detetove reči ili misli, ne govorite umesto njega kad nastupi poteškoća u govoru.

•Neka priča priče, recitira stihove i čita naglas u situacijama kad nema napetosti. Ne prekidajte ga i ne ispravljajte ga;
•Ohrabrite dete da govori u porodičnom okruženju kad nema napetosti,
•Polaganim i ritmičnim govorom mu pričajte ili čitajte priče, dodajući im malo dramatičnosti;
•Onih dana kada nema puno govornih blokada, dete treba stimulirati da govori što je više moguće;
•Onih dana kada dete ima velikih poteškoća u govoru, ne zahtijevajte od njega da puno govori.
Preporuke za nastavnike,učitelje:
  • Pitati dete što mu više odgovara – prozivanje kod odgovaranja ili samostalno javljanje, odgovaranje s mesta,  stojeći ili sjedeći. 
•Uvođenje neverbalnog izražavanja – likovnog, pantomimom, plesom, igrom. Izbegavajte  savete kao što su: „Promisli prije nego što nešto kažeš“; „Malo se opusti“;«Počni mirno još jednom.» i sl.

  • Izbegavajte iznenadna prozivanja.
•Izbegavajte igre rečima kod kojih treba brzo smisliti ili reći odgovor.
  • Razgovarajte s detetom i roditeljima i pokažite da prihvaćate dete sa svim poteškoćama i darovitostima kao i druge učenike.
Poznate osobe koje su mucale                               Charles Darwin
Winston Churchill

5 thoughts on “22. 10. Međunarodni dan pažnje posvećene mucanju i govornim manama

  1. Pre nekoliko nedelja u emisiji „Prvi glas Srbije“ učestvovao je jedan divan momak koji je toliko mucao da nije mogao da sastavi rečenicu, a kada je zapevao, nije mu bilo ravnog. To je na mene ostavilo veliki utisak, pa sam sa decom koja su imala poteškoća u izgovaranju engleskih fraza probala da te iste fraze otpevaju. Deca su bila opuštenija i sa uspehom i osmehom su savladjivala zadatak. Dobar pristup i strpljenje su ovoga puta urodili plodom.

  2. Sve su to korisni saveti, i lepo je što nas na njih podsećate.
    Na žalost, (to je moje mišljenje), mislim da ima malo osoba koji ih prihvataju, i primenjuju u praksi. Uglavnom su ljudi ljubazni sa takvim osobama, a iza te ljubaznosti krije se želja da se od sagovornika što pre udalje.
    Krajne je vreme da prihvatimo različitost, to jest osobe onakvima kakve jesu.
    Ne sumnjam u to, da Vi kao učiteljica radite tako, i da je to jedini ispravan put.
    Meni ostaje samo da „Lajkujem“ i da sledim Vaše savete. To je moja podrška Vama.
    Pozdrav!

    • Hvala Vam dragi prijatelju,

      Teško se prihvata različitost, ma kakva bila. Ljudi ne žele promene, boje se, stereotipi imaju duboke korene. Preseći žile je nemoguće, mali koracima možemo dosta. Ako bar jednu osobu uspem da ubedim, bar jedno dete usrećim moj cilj je ispunjen.
      Možda, svako od nas zakupljen problemima, egzistencijom i ne razmišlja da li će i ćime povrediti druge? Malo je radosti na licima naših sugrađana, pogledajte na ulici, ko ima onaj srdačni osmeh, razdragan smeh? Srečni su ljudi retkost, da ih je više radost bi se širila koncentrično.

      Dragi prijatelju, svako nosi svoje breme. Drago mi je da imam Vas za prijatelja, podrška puno znači.

      Pozdrav Anka

Оставите одговор на Suzana Spasić Одустани од одговора